Free Spirit

Free Spirit (zajednički naziv za seljačke pokrete srednjeg vijeka) je vjerojatno prvi veći svjetski anarhistički pokret koji je odjek imao kroz cijeli Srednji vijek u svakom dijelu Europe. Korijeni mu sežu u 1200. godinu, među pariške intelektualce okupljene oko Williama Aufirexa, a rodio se kao otpor totalitarizmu crkve. Pripadnici Free Spirita propagirali su nativizam, odbacivanje autoriteta, nezavisnost žena s uvijek prisutnim usklikom; Kruha, za ime Božje!!!!! Iako je centralna grupa ubrzo pogubljena od strane crkve, pod optužbom «hereze» njihove su se ideje širile od grada do grada, osobito uzduž trgovačkih puteva. Kako je pokret postajao sve sigurniji i rašireniji, pripadnici Free Spirita postepeno su odbacivali sve norme svog vremena, potvrđivali su apsolutnu slobodu i nisu priznavali nikakav autoritet. 1259. ekskomunicirani su iz crkve. Takve su ideje potakle maštu studenata koji su u 14. stoljeću pohađali Oxford i zajedno sa radikalnim lutajućim svećenstvom «Svećenicima iz Hedgrerowa» širili su ideje pokreta Free Spirit među seljacima, prosjacima, prostitutkama, vojnicima, neobrazovanima i sl. Iako je Free Spirit poražen u Južnoj Engleskoj, pokret je podjednakom snagom ponovno stasao u Češkoj 40-ak godina kasnije pod zastavom Taborićana. Anarhizam Free Spirita dosegao je svoju najrazvijeniju formu u Engleskoj 17. stoljeća, među Antinomistima [1] i Kopačima.[2] Antinomisti su se skupljali u hedonističkim seansama u tavernama, dok su Kopači osnovali zajednicu i počeli obrađivati napuštenu zemlju pod vodstvom Gerarda Winstanleya, koji je napisao prvo opsežno objašnjenje anarhističkog komunizma «Zakon slobode». Kao najvažniju misao djela istaknuo je težnju za ukidanjem privatnog vlasništva nad zemljom, što je preduvjet za slobodu.