Still working to recover. Please don't edit quite yet.

Indijanci

Iz Anarhopedije, narodne enciklopedije.
Jump to: navigation, search

Indijanci[edit]

Indijanci je naziv kojim su beli osvajači pogrešno nazvali prastanovnike Amerike, raznorodne narode mongoloidnog izgleda raširene od arktičke Kanade i Aljaske do Ognjene zemlje (Tierra del Fuego) u Čileu i Argentini koji se medusobno razlikuju po jezicima, kulturi i fizičkom izgledu. Kolumbo je mislio da je otkrio novi put za Indiju i zato je ljude sa kojima je dolazio u dodir nazivao Indijancima.

Većinom su to lovačko-sakupljačka društva. U njihove najrazvijenije narode koji su uspeli podići visokorazvijene civilizacije spadaju narodi Olmeka, Tolteka, Maja i Asteka iz Meksika i Inka iz Perua. Danas su mnogi smešteni po rezervatima, osobito u Kanadi, Sjedinjenim Državama i Brazilu.

Ime[edit]

Ime su dobili po Indiji jer se mislilo da se radi o obali Indije, a ne o novootkrivenom kontinentu Americi. Amerikanci ih u novije vreme službeno više ne nazivaju Indians nego Native Americans (američki domoroci). Nazivi Redskins ili Peaux-Rouges, odnosno Crvenokošci su uvredljivi.

Plemena[edit]

1. Indijanci podarktika u Kanadi i Aljasci su: Cree, Chipewyan, plemena Kutchin i Khotana i niz drugih manjih plemena. Kultura ovih Indijanaca je prilicno slicna. Njeni cesti simboli su krpe, kanu, tobogan, snežne naocare. Odeca je krznena. Lov i ribolov im je glavno zanimanje.

2. Indijanci Severozapadne obale su bez sumnje najbogatija plemena Indijanaca Severne Amerike. Oni nastanjuju podrucje uz Pacificku obalu Severne Amerike od Kalifornije na jugu, do zaliva Jakutat u Aljasci na severu. Predstavnici ove kulture pripadaju velikim grupama poznatim kao Kwakiutl, Tsimshian, Tlingit, Haida, Bella Coola, Coast Salish i manja plemena iz Kalifornije, Oregona i Washingtona. Društva sa juga ovog podrucja znatno su siromašnija, a i njihove zajednice su znatno manje. Ovom krugu pripada kultura gradnje velikih totema, gradnji kedrovih kuca sa krovovima na dve vode, prekrasno tkanje chilkat-ogrtaca, orkrenutost moru, izgradnja drvenih velikih kanua i nadasve veoma poznate svecanosti poklanjanja 'potlach'.

3. Indijanci sa Platoa naseljavaju kraj u podrucju reke Kolumbije. Ovde je raširena kultura ribara i kopaca korenja camas i shanataque. Plemena ovog podrucja pripadaju grupama Shahaptin, Waiilatpuan, Salishan, Kitunahan, Chinookan, Lutuamian i Athapaskan. Oni su se sezonski pokretali u potrazi za ribom i biljem.

4. Kalifornijski Indijanci naseljeni su u Kaliforniji i imaju tipicnu kulturu sakupljaca žira. Ipak treba naglasiti da ne pripadaju sva kalifornijska plemena ovoj grupi, jer su neki predstavnici Indijanaca Severozapadne obale. Prijateljica i dobra poznavateljica Indijanaca Eva Lips, navodi da su sva ova plemena veoma dobro uhranjena, na tome zahvaljuju žiru od kojega narocitim postupkom dobivaju brašno i peku hleb od žira. Glavna plemena su: Maidu, Miwok, Chumash, Yokuts, Shasta, Chimariko, Achomawi, Atsugewi, Yana, Yahi, Wintu, Nomlaki, Patwin, Yuki, Pomo, Wappo, Nisenan, Costanoan, Salinan, Esselen, Kitanemuk, Akwa'ala, Ipai, Tipai, Kamia, Cupeño, Luiseño, Cahuilla, Juaneño, Gabrieleño, Nicoleño, Fernandeño, Serrano.

5. Indijanci Velikog bazena. U podrucju Velikog slanog bazena naseljena su siromašna sakupljacka plemena Šošona koji su u stvari bili 'noga'-Indijanci. Oni su neprekidno bili u pokretu za hranom, bobicama, korijenjem, raznim plodovima, sitnom divljaci i drugim. Jelo se bukvalno sve.

6. Jugozapadni Indijanci nastanjuju krajeve americkog Jugozapada od Novog Meksika preko Arizone do donjeg toka Kolorada. Ovde zapravo nalazimo ratarsko stanovništvo iz grupe Yumanskih i Pimanskih plemena, kao i posebnu grupu seoskih plemena sa pueblo kulturom. U pueblo ili seoska plemena ubrajaju se Zuñi, šošonsko pleme Hopi i plemena grupe Tanoan. Apacka plemena kao i Papago su nomadi.

7. Indijanci Ravnice su stanovnici prerija, podrucja od reke Saskatchewan na severu do južnog Texasa. Ovamo pripadaju najslavnija plemena americkih domorodaca. Oni su nomadski jahaci i lovci na bizone. Pošto su navikli na prostranstva i lutanja pružali su najžešci otpor belim osvajacima. Predstavnici su im: Prerijski Kri, Crne Stope, Gros Ventre, Hidatsa, Vrane, Cheyenne, Arikara, Teton, Dakote, Cheyenne, Arapaho, Omaha, Pawnee, Kiowa, Komanci.

8. Indijanci Severoistocnih šuma pripadaju porodicama Iroquoian i Algonquian. To je domovina vigvama, velikih drvenih kuca opasanim palisadama. Oni su lovci i ribari ali i uzgajivaci kukuruza. Odavde su došle i kokice koje su Irokezi nosili sa sobom prilikom odlaska u višednevne lovove ili ratne pohode. Najpoznatija plemena ovog podrucja su Irokezi, Huron Indijanci, Erie, Susquehanna, Wappinger, Wampanoag, Mohikanci, Metoac, Powhatan, Nanticoke, Conoy, Pennacook i drugi.

9. Jugoistocni Indijanci. Njihova podrucja obuhvataju jugoistok Severne Amerike, od atlantske obale na zapad do istocnog Texasa, na sever do unutrašnjosti Virdžinije. Jugoistocna plemena su seosko ratarsko stanovništvo. Ovdje su na ceni kukuruz i njegova svecanost 'Ples zelenog kukuruza'. Plemena ovog podrucja pripadaju porodicama Muskhogean, Natchesan, Caddoan, Siouan, Attacapan, Chitimachan i Tunican. Glavna pleemna su: Creek, Seminole, Timucua, Yuchi, Biloxi, Chitimacha, Atakapa, Tunica, Natchez, Choctaw, Chickasaw, Akokisa, Hasinai, Adai, Taensa, Kadohadacho, Natchitoches, Chakchiuma, Pascagoula, Bayagoula, Avoyel, Chawasha, Washa, Chatot, Chiaha, Yamasee, Fresh Water, Ais, Calusa, Tequesta, Jeaga, Cusabo, Congaree, Cape Fear, Waxhaw, Winyaw, Cherokee, Woccon, Manahoac, Tutelo, Monacan, Eno, Sugeree, Catawba, Nahyssan, Hitchiti, Koasati, Alabama, Tohome, Eufaula, itd.

Verovanja[edit]

Iako među starosedeocima američkog kontinenta postoje ogromne razlike u pogledu jezika, porekla, načina života i pogleda na svet, ipak se mogu pronaći neke crte zajedničke svim plemenima.

  • Na prvom mestu to je verovanje u jedno biće koje različita plemena nazivaju različitim nazivima: veliki duh, sveti duh, manitu, mistična sila, itd.
  • Takođe je kod svih indijanskih plemena veoma izraženo poštovanje prirode i verovanje u prirodnu mudrost i sudbinsku uslovljenost prirodom, kao i dubinsku povezanost čoveka i prirode.

Spoljašnje veze[edit]