Still working to recover. Please don't edit quite yet.

Linux

Iz Anarhopedije, narodne enciklopedije.
Jump to: navigation, search

Znam 100% da oni od vas koji imaju kompjuter kuci, na svojoj mašini imaju Windouz 98/XP ili vec neku varijantu Majkrosoftovog operativnog sistema. Ne znam samo da li ste si ikada pitali, da li je to stvarno nužno? To je samo jedan proizvod koji je, kako na 1. pogled izgleda okupirao celo tržište. Nema alternative. Kada se ovako postavi, stvarno deluje zastrašujuce. Kao scenario nekog lošeg SF filma, gde švenkuje sa ulice u prodavnicu, a u prodavnici, na svim rafovima, policama i frižiderima jdna vrsta paštete. Verujem da proizvodac te paštete ne bi imao ništa protiv, ali ja imam. Veliki Bil Gejts, gospodin Bogatiji-sam-i-od-sultana-od-Bruneja, misli da je njegov operativni sistem Bogom dan da bude na vašem racunaru. Srecom, Boga nema, pa tako i ova ideja gubi svaku validnost u logickom smislu. Naravno, postoji ono što se zove "zakon jaceg" (citaj bogatijeg, prim. aut.), ali kako cemo videti i u ovom zakonu (kao i svakom) postoje rupe.

Miš koji svrdla rupe po zakonima gos'n Gejtsa se zove Linux. Ovaj operativni sistem je nastao tako što se drug Linus Torvalds igrao na svom kucnom kompu sa jednom verzijom operativnog sistema UNIX, koji je bio veliki, skup i zahtevan. On je poslao svoju radnu verziju LINUX 0.02 na internet i rekao: "Ako vam se svida možete sami da ga prepravljate, dodajete ono što mislite da je neophodno itd.". I ljudi su krenuli da rade i da mu šalju nazad svoje verzije. Ovo se desilo 5. oktobra 1991, ali verujem da je ovo samo slucajnost. Od tada na ovamo LINUX je porastao i prerastao obdanište, osnovnu i srednju školu, ali je ostao na vecnoj doradi. Nemojte smatrati da je ovo loše. Naprotiv ta kostantna dorada ne znaci da stalno trpate neke apgrejdove i servis pakove na svoju verziju op. sistema kao što je to slucaj sa Windouzom (koliko to ništa ne znaci, sigurno ste se uverili). Konstanta dorada znaci open source, t.j. da je izvorni kod op. sistema dostupan korisniku, za razliku od windouza. Možete da ga menjate i prepravljate po svom nahodenju, odnosno da ga sami unapredujete (ili unazadujete ako vas baš to pali:)).

Još jedna prednost LINUXa, a to nije uopšte zanemarljivo, je to što je gotovo besplatan, odnosno košta onoliko koliko košta jedan prazan CD, pa na njega snimite svoju verziju i uživate. Naravno postoje i verzije koje se placaju, tzv. Distribucije, od kojih su najpoznatije SUSE, Mandrejk, Slakver, Red Het itd, itb. Sreca te imamo (još uvek koliko toliko živu) pirateriju, pa i distribucije možete naci po pristupacnim cenama. Elem, da biste radili sa LINUXom potrebno je poznavanje nekih osnova rada sa kompjuterom, ali nije nužno. Ako uzmete neku distribuciju za pocetak, verujte zaraza je neminovna, narocito ako sam/a pocnete da prckate po LINUXu.

Da biste se bolje upoznali sa samim LINUXom idite na http://www.tldp.orgna kom cete naci izuzetno detaljan FAQ (Frequently Asked Questions - cesto postavljana pitanja, prim. aut.) koji ce vam dati sva neophodna uputstva kako da se igrate sa svojim op. sistemom i još mnogo više. LINUX kao i Windouz ima graficki interfejs, te u suštini da bi ste bili najobicniji korisnik ne treba vam vece znanje od onog koje vam treba za Windouz. Dobra strana je što ce se to znanje sigurno uvecati kada pocnete da prckate po konzoli LINUXA. Konzola vam je upravljacki prozor u kji se unose komande, isto kao što je ranije bio MS DOS ili u sadašnjim verzijama Windouza tzv. command prompt.

"Ono što je neverovatno je kako jedan nestruktuirani sistem dobrovoljaca koji programiraju i otklanjaju greške kompletnog UNIX sistema uopšte radi. Kako se ispostavilo, ovo je jedan od najefikasnijih i najmotivisanijih pokušaja razvoja koji je ikada zapocet. Ceo LINUXov kernel je napisan iz pocetka bez kodova iz registrovanih, patentiranih izvora. Potreban je ogroman truda da se adresira sav besplatan softver za LINUX koji se pojavljuje. Ipak softver se adresira, razvijaju se fajl sistemi, drajveri se pišu za svaki iole zastupljeniji hardver - sve zahvaljujuci radu dobrovoljaca" LINUX FAQ

Dakle, lep primer da nehijerahijsko dobrovljno organizovanje prema grupama afiniteta deluje.